Претражи овај блог

понедељак, 30. мај 2016.

Ubod pčele, ose i stršljena




Ubod pčele, ose i stršljena


Autor: dr Sonja Ilić   
ubod-pčele-osi-i-stršljena
Većina insekata koji žive u našem podneblju nemaju otrov koji bi neposredno pri ubodu ugrozio život čovjeka. Najčešći ubodi su od pčele, ose, stršljena i komarca, a na mjestu uboda se javlja samo otok i bol, a kasnije svrab. Međutim, ako u kratkom vremenu dođe do uboda većeg broja insekata (roj) mogu se pojaviti znaci trovanja sa oštećenjem živčanog sustava. U teškim slučajevima može doći i do smrti. Postoje osobe koje su alergične na otrov insekata i dovoljan je samo jedan ubod da dođe do burne reakcije. Pčela napada samo kada je ugrožena, i pri tom gubi žalac i umire. Osa isto kao i pčela, bode samo u obrani. Stršljen napada rijetko u samoobrani, ili kada brani svoje gnijezdo. Stršljen ima veću žaoku nego osa, i iz tog razloga i više boli.

Klinička slika

Kod svih insekata posljedice ovise od mjesta ugriza. Na mjestu uboda nastaje: intenzivan bol, edem, papula i svrbež. U području genitalija i lica može nastati znatan edem (otok), a posebno je opasan ubod u unutrašnjost usta ili orofarinksa sa velikim otokom i opstrukcijom dišnih puteva.
Otrov pčele, ose i stršljena ima snažno lokalno iritativno i potencijalno opće toksično djelovanje. Nakon uboda, koji je praćen najčešće bolom, pojavi se peckanje, a koža na ozlijeđenom mjestu pocrveni. Po ubodu pojavljuju crveni pečati po tijelu, otok, otežano disanje, otoci u predjelu lica i vrata i to sve predstavlja tešku komplikaciju koja može dovesti do smrti ukoliko ta osoba ne primi odgovarajuće lijekove. Bez obzira što je ujed insekta u našem kraju bezopasan, on je sam po sebi neugodan, a nekiput može biti i način na koji se unesu u organizam klice zaraznih bolesti.Opšte toksično djelovanje ispoljava se: u vidu hemolize i zatajenja bubrega ili
parasimpatomimetskom hiperaktivnošću, posebno nakon uboda stršljenja čiji otrov sadrži veću količinu acetilkolina, što izaziva povraćanje, proljev, miozu (suženje zjenica), sline (lučenje pljuvačke), nemir. Kod preosjetljivih osoba moguć je pravi anafilaktički šok.

kako reagirati

Ne treba dirati i češati oboljelo mjesto. Možete ga hladiti ispod mlaza hladne vode i staviti na njega komadić leda iz hladnjaka.Lokalno staviti oblogu sa ledom, kortikosteroidnu mast ili kremu.
Ukoliko se radi o ujedu pčela, trebalo bi pčelinju žaoku sljuštiti s kože tupom stranom noža ili noktom. Nikako nemojte pokušavati uhvatite žaoku pincetom ili između noktiju, jer ćete tako istisnuti ostatak otrova u kožu. Mjesto ujeda manje pčele ili ose operite sapunom i vodom. Ukoliko se javi otok ili bol, stavite na mjesto uboda hladne obloge. Nakon ujeda pčele, ose ili stršljena budno pratite pojavu znaka preosjetljivosti kao što su jaka bol i otok ili kratak dah i otežano disanje bilo kog stupnja.Osobe kod kojih se takvi simptomi jave poslije prvog ugriza često razviju preosjetljivost, ili alergiju na otrov, au tom slučaju ujed insekta naredni put može biti fatalan ukoliko se ne primijeni hitno liječenje. Ukoliko se radi o ubodu insekta u grlo iz hrane, odmah treba krenuti liječniku jer nekada može doći i do gušenja zbog toga. Za prvu pomoć, dok ne stignete, sisajte kockice leda iz hladnjaka. Ako imate reakciju na ujed koja je barem malo jača od blagog bola i umjerenog otoka, prijavite to liječniku koji će vam vjerojatno preporučiti testiranje na alergiju. Ukoliko se ustanovi da postoji alergija, vjerojatno ćete za sve izlaske napolje morati nositi opremu protiv ujeda pčela, barem u sezoni kada ih ima. Preosjetljivost na pčelinji otrov može javiti i bez prethodnih znakova upozorenja, naročito kod malih beba. Ako se nakon ugriza javi koprivnjača po cijelom tijelu, otežano disanje, promuklost, šištanje, jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, zadebljan jezik, naduvenost lica, vrtoglavica ili nesvjestica, tražite hitnu medicinsku pomoć.

reakcija liječnika

Nakon smirivanja lokalne reakcije, hladnim oblozima, ili kortikosteroidnim kremama terapija je antialergijska i ovisi o težini kliničke slike. Ordiniraju se antihistaminici i kortikosteroidi. 
U slučaju anafilaktičkog šoka odmah se ordinira intravenozno otopina adrenalina, au najtežim slučajevima i Intrakardijalni.Zatim se u infuziji daju antihistaminici, kortikiosteroidi, noradrenalin, kardiotonici i dr. U najtežim slučajevima se daje kisik i mora se izvrši traheotomija ili endotrahealna intubacija.
stetoskop.info

x

Нема коментара:

Постави коментар